Luk se može saditi u proljeće ili kasnu jesen. Ja ga međutim sadim tokom čitave godine, jer volim uvijek imati svjež mladi luk za salatu i sl.
Da, tačno, luk se može se saditi tokom čitave godine. Uz jednostavnu zaštitu od lukove muhe, mladi luk možemo imati čitavu godinu. Više o tome uskoro, a sada idemo redom!
Koje uslove luk treba prije sadnje
Luk dosta dobro podnosi niske temperature. Optimalna temperatura za rast i razvoj crvenog luka je između 12 i 25ºC. Mlade biljke mogu izdržati kratkotrajne negativne temperature do -1ºC, dok su veće biljke otpornije i podnose temperature do -5ºC.
Minimalna temperatura za klijanje i nicanje luka je 3 – 4ºC. Ne podnosi kiselo tlo i ima velike zahtjeve prema svjetlu. Luk voli velike količine svjetlosti i sunca, te zbog toga pri sadnji je najbolje izbjegavati zasjenjena mjesta.
Luk nije ljubitelj prevelike vlage. Kompost i humus manje zadržavaju vlažnost, samim tim neće se desiti da počne da truli zbog prevelike vlažnosti tla. Pri sadnji luka također treba izbjegavati tlo sa prevelikim udjelom gline.
Sjetva luka
Za sjetvu je najbolje upotrijebiti srednje krupne lučice. Sitnije lučice će dati manje glavice, a krupne lučice češće formiraju cvijet.
Luk voli mekano tlo, tako se glavica lakše razvija i bolje napreduje, ako zemljište nije tvrdo. Gredica za sadnju luka treba biti dobro pripremljena sa dobro rastresitim zemljištem.
Sije se najčešće u redove, a preporučeni razmak između redova je 25 cm. Lučice je najbolje saditi na dubini od 1,5-2 cm.
Kakvu brigu zahtijeva luk
Navodnjavanje treba pojačati ako je sušan period, pogotovo kada luk razvija novo lišće i dok lukovice rastu. Vodite računa da ne pretjerate sa količinom vode. Luk ne voli pretjeranu vlažnost i može doći do truljenja, pa je bitno održavati optimalnu vlažnost.
Ako želimo izbjeći da se kompost stvrdne ili da se prebrzo isušuje, najbolje je malčirati ili zastirati gredicu čim luk nikne. Malčiranjem ili zastiranjem ćemo sačuvati optimalnu vlažnost komposta i rastresitost tla.
Ako se zemlja ili kompost stvrdnu i razvoj glavica luka će biti lošiji. Zastiranje slamom će pomoći da se izbjegne okopavanje koje je štetno za samo tlo kao i za mikroorganizme u tlu. Tako zaštićeno tlo će duže vremena ostati mekano. Nakon nekog vremena slama se razgradi i obogati tlo hranjivim materijama.
Uzgoj luka je moguć i u saksijama. U toku hladnih zimskih dana ipak je moguće imati mali vrt na svom prozoru i nešto mladog luka na dohvat ruke.
Prihrana luka
Prihranu moramo uskladiti sa fazama rasta i razvoja luka. Dok je biljka još u početnoj fazi razvoja, otprilike do tri lista ili pera, potrebno je dodavati fosfor zbog boljeg razvoja korijena. Nakon toga je potrebno dodavati biostimulator i kalcijum.
Faza intenzivnog porasta nadzemne mase zahtjeva da se prihrana povećava. Jako je bitno biljci osigurati potrebnu količinu azota i tako nastaviti do formiranja lukovice.
Kad biljka razvije 4-6 listova, biljci je potrebno dodati jos kalija i azota. Sa azotnim đubrivima treba pripaziti da količina azota ne bude prevelika, jer može se desiti da se produži vegetacija i smanji kvalitet ploda.
Luk nema razgranat korijenov sistem, pa samim tim teže usvaja hranjive materije iz tla. Zbog toga je potrebno prihranjivati luk folijarno u završnoj fazi razvoja. U tom periodu su već i visoke temperature vazduha, pa biljka ionako teško usvaja prihranu putem korijena.
U ovoj fazi luku treba folijarno dodavati kalcijum, no nemojte zaboraviti u toj fazi dodati i kalijum, kako bi luk što duže mogao stajati u skladištu. Kako bi se glavice luka mogle duže čuvati potrebno je da tokom rasta i razvoja apsorbuju dosta fosfora i kalija.
Vađenje i skladištenje luka
Preporučljivo je izvaditi luk tokom Jula, najkasnije početkom Avgusta. Ako ga ostavimo duže u zemlji, neće biti tako ukusan i dobar za skladištenje. Ako ga ostavimo predugo u zemlji, može se desiti da dođe do truljenja, zato je bitno da se berba luka obavi u pravo vrijeme.
Luk se vadi kada izdanak omekša i počne se sušiti, a oko 70 % stabljika već leži na zemlji. Nemojte da čekate da se luk osuši na gredicama, jer polegnuta zelena cima znak je da je vrijeme za berbu ili vađenje luka.
Berbu luka treba obaviti na suho jutro. Nakon što ga izvadite iz zemlje, luk ostavite da se suši tokom dana u hladu.
Ako ste berbu luka obavili čim se počeo polijegati, luk je tada idealan za pletenje vijenaca, jer ima dosta cime s kojom možete plesti.
Kasnije možete da zavežete vrhove stabljika i objesite svežnjeve crvenog luka na hladno i suho područje s dobrom cirkulacijom vazduha.
Glavice luka koje su oštećene iskoristite odmah, nemojte ih skladištiti. Nakon tri ili četiri sedmice sušenja odstranite sada već potpuno žute listove i tako ostavite luk za zimu. Nemojte zaboraviti da ostavite oko dva centimetra lišća uz glavicu luka, jer ga ona čuva od eventualnog truljenja. Glavice luka čuvajte u kutijama, gajbama ili kašetama na suhom, hladnom i prozračnom mjestu.
Da luk što duže može stajati u skladištu, skladište mora imati dobre uslove. Za štdugotrajno čuvanje luka u skladištu, potrebno je da skladište ima dobru ventilaciju, da se redovno vrši provjetravanje i da u skladištu postoji mogućnost regulisanja temperature i vlage vazduha.
Prijavite se na naš newsletter
biljkeeko uzgojeko vrtlukprihrana biljakauzgojUzgoj povrćavrt
