Borovnice možemo uzgajati u dvorištu, u nekoj većoj posudi, pa čak i u cvjetnjaku. Borovnica je višegodišnja biljka privlačnog izgleda, koja će divno izgledati u vašem cvjetnjaku ili nekoj većoj posudi ako nemate dovoljno prostora u vašem vrtu.
Sadnja borovnice
Na našim prostorima u poslednje vrijeme jedna od najčešćih sorti borovnice je visokožbunasta borovnica (Vaccinium corymbosum) poznatija pod imenom američka borovnica.
Uzgoj borovnice je moguć i u saksijama ili vrećama od agro tekstila. Za sadnju je najbolje korititi sadnice grmova borovnice stare 2 do 3 godine. One se sade sredinom oktobra. Ako je prošla opasnost od pojave mraza sadnja se može obaviti i u proljeće od sredine marta do sredine aprila.
Kod sadnje borovnice potrebno je dodati startno đubrivo koje sadrzi azot, fosfor i kalcijum zbog boljeg ukorjenjivanja biljke. Borovnicama je potreban veliki udio organskih tvari. Možete korisititi i biostimulatore, koje sami možete napraviti. Više o tom možete pročitati ovdje.
Kod sadnje je bitno obratiti pažnju na korijen sadnice. Ako je korijen biljke koju izvadite iz saksije u kojoj je uzgajana jako sabijen, malo razbarušite donji dio korijena, da bi on nastavio da raste u svim pravcima nakon sadnje.
Ako se nastavi kružni razvoj korijena, može doći do toga da se biljka slabo razvija pa čak i da ugine.
Borovnice vole kiselije tlo, pa bi pH tla bila optimalna između 4,2 i 4,8. Neke sorte su davale jako dobre prinose u zemljištu čija pH vrjednost je bila 4.7, zato je možda bolje borovnice saditi u saksije ili vreće od agroteksitla, jer je u njima lakše kontrolisati kiselost zemljišta u koje se borovnice sade.
Kad spustite sadnicu u zemljište ili saksiju, dobro pritisnite supstrat u koji sadite biljku, jer je jako bitno da ne ostanu vazdušni džepovi.
Ako ostanu vazdušni džepovi tu bi moglo doći do nakupljanja viška vode i do truljenja korijena. Nakon što dobro i pažljivo sabijete kompost bitno je da dobro zalijete biljku.
Navodnjavanje borovnice
Idealno navodnjavanje borovnica je navodnjavanje sistemom kap po kap. Ako ste u mogućnosti da koristite ovakav sistem, sigurno će pomoći kod boljeg prinosa i kvaliteta razvoja biljke. Ali ako sadite jednu ili samo nekoliko biljaka one će napredovati i bez sistema navodnjavanja, uz malo vaše brige.
U toku cvjetanja nedostatak vlage uzrokuje slabije zametanje plodova, a mladi plodovi opadaju. Prepoznatljiv simptom nedostatka vlage je crvenilo lišća. Borovnice nešto bolje podnose višak vlage nego sušu, ali prevelika vlažnost također ima svoje posljedice.
Borovnice nisu ljubitelji pretjerane vlažnosti pa tlo mora biti propusno, zato je dobro korisititi suspstrate. Danas možete pronaći i već gotov pripremljen supstrat namjenjen upravo za uzgoj borovnice.
Borovnice vole vlagu, ali ne da se voda zadržava dugo vremena, jer bi tada moglo doći do propadanja korjena. Zato osigurajte dobru drenažu ako sadite u saksije.
U vrijeme vegetacije borovnica traži više vlage, pogotovo u ljetnom periodu, ako su temperature jako visoke. Borovnica ima plitak korijen pa samim tim je jako osjetljiva na sušni period. Ako biljka ne dobija dovoljno vlage može doći do oštećenja kao i do slabijeg prinosa, kržljavog rasta, pa čak može doći do toga da se biljka u potpunosti osuši. Zalijevanje pojačajte u sušnom periodu.
Koliko često navodnjavati?
Druga polovica dana najbolja je za navodnjavanje, otprilike nekoliko sati prije zalaska sunca. Količina vlage za mlade biljke trebala bi biti oko 5 do 7 l, za odraslo grmlje u toku sunčanih ljetnih dana i visokih temperatura od 3 do 5 l vode dnevno.
Nakon početka aktivne vegetacije biljke se zalivaju jednom nedeljno. U proljeće i jesen takav režim će stvoriti optimalne uslove, a samim tim će biti izbjegnuto prekomjerno zadržavanje vlage.
Ljeti se stopa navodnjavanja povećava, pri normalnoj temperaturi i povremenim padavinama, postupak se izvodi najmanje 2 puta sedmično. Ali tokom ljeta navodnjavanje se vrši najmanje 3-4 puta sedmično.
Prihrana borovnice
Vec smo spominjali prihranu pri samoj sadnji. Prihranu treba prilagoditi fazama razvoja biljke.
Kod prihrane borovnica bitna je vrijednost pH tla, jer ima višestruki značaj za uzgoj borovnica. Nizak pH sprječava deficit nekih mikroelemenata tla, posebno željeza. U kiselim tlima preovladava amonijski oblik dušika koji odgovara borovnicama.
Kod prihrane savjetuje se mješanje dušika, fosfora i kalija u omjerima 3:1:2. Ostali makroelementi važni za ishranu borovnica su magnezij i kalcij, ali i sumpor, bor, željezo, mangan, bakar, cink i molibden.
Ako biljka ima usporen rast i mali broj plodova to je prepoznatljiv simptom nedostatka dušika. Promjene se mogu primjetiti i na listovima ako je boja svjetlo zelena ili žuta. Kod hroničnog nedostatka dušika rubovi listova mogu biti crni.
Nedostatak kalija se prvo primjećuje na mladim listovima koji posvijetle u predjelu žila, a potom požute rubovi listova. Nakon toga list dobija smeđu boju i odumire.
Nedostatak kalcijuma dovodi do odumiranja vrhova mladica i starih listova, plodovi gube ukus, rast grma se znatno uspori.
Nedostatak fosfora se manifestuje sitnim tamnozelenim listovima, grmovi počnu da kržljaju sa jako malom količinom plodova.
Simptomi nedostatka magnezijuma se prvo javljaju na bazi mladica i najstarijem lišću gdje dolazi do posvjetljenja međužilnog prostora, nakon toga list dobija smeđu boju i odumire.
Simptom nedostatka željeza je žuta boja lišća pri čemu žile ostaju zelene.
Danas možemo i kupiti pripremljena organska đubriva za borovnice.
Orezivanje i oblikovanje
Dosta savjeta sam dobila o tome da je prvih par godina najbolje posvetiti pažnju vegetativnom razvoju grmova. Tako da se preporučuje razvoj grma i uklanjanje plodova u ranom rastu i razvoju grma. Na taj način pospješujemo razvoj grma.
Grmovi borovnice se obično ne orezuju u prvih par godina. Kada počnemo sa orezivanjem i oblikovanjem grma i na taj način potičemo vegetativni rast biljke.
Tako se postiže se povećanje plodova, ubrzava dozrijevanje, uravnotežuje prinos, poboljšava izmjena tvari, prozračnost u samoj biljci i smanjujemo bolesti. Godišnja rezidba održava produktivnost potičući rast novih rodnih grana.
Cilj dobre rezidbe borovnice je ukloniti dovoljno starog prirasta kako bi se potaknula proizvodnja novog. I to bez negativnog utjecaja na proizvodnju plodova u nadolazećoj sezoni.
Započnite odsijecanjem mrtvih ili oštećenih grana. Oštećene i mrtve grane odsjecite na mjestu gdje se spajaju s debljom granom. Ako je cijela grana mrtva, odsjecite je skroz pri zemlji.
Grm treba da ima od tri do pet glavnih grana. One se orezuju tako da celom svojom dužinom imaju dvogodišnje grane sa pupoljcima.
Veoma je bitno da prilikom rezidbe posle svake biljke vršimo i dezinfekciju alata kojim režemo.
Biostimulatore možete koristiti nakon sadnje borovnica, a kako da ih sami pripremite pročitajte na linku ispod
U prirodi možemo naći mnogo toga što će našem vrtu pomoći da bude bujniji, zdraviji i da bolje napreduje. Tako biostimulatore možemo napraviti sa onim što nas okružuje.
